Našim čitateljima nije nepoznat ovaj kratki tekst, “Integralizam u tri rečenice”:
Katolički integralizam je tradicija misli koja odbacuje liberalno odvajanje politike od brige o svrsi ljudskoga života, držeći kako politička vlast treba usmjeriti čovjeka prema njegovoj konačnoj svrsi. Budući da, međutim, čovjek ima i vremenitu i vječnu svrhu, prema integralizmu postoje dvije moći koje njime vladaju: vremenita moć i duhovna moć. I budući da je čovjekova vremenita svrha podređena njegovoj vječnoj svrsi, vremenita moć treba biti podređena duhovnoj moći.
Izvor: The Josias | Edmund Waldstein, O. Cist.
Sad, s obzirom da je integralizam – te općenito katolički nauk o pitanjima države, Crkve, vjere i vjerske slobode – često krivo shvaćen i izložen lošim karikaturama, evo nekoliko linkova koji čitateljima može biti od koristi u razvoju vlastite političke i teološke misli.
Je li Drugi vatikanski sabor (posebno s deklaracijom Dignitatis humanae) ukinuo integralistički nauk? O. Waldstein piše o tom važnom pitanju u svjetlu Tradicije. O tipičnoj interpretaciji Deklaracije (onoj Johna Courtneyja Murrayja) i zašto nije pouzdana piše Brian Harrison (u dva nastavka). Ako tražite knjigu o toj temi, ne možete pogriješiti s ovim tomom Dialogos Instituta.
Izvrsni Thomas Pink je možda više od bilo koga drugog doprinijeo raspravi o prijepornoj temi interpretacije Dignitatis humanae, stoga se isplati pročitati što on kaže – ili poslušati njegovo predavanje na tu temu. Ukratko, njegova teza je da se u DH radi o “promjeni politike, ne doktrine”. Među ostalim, bacite oko na njegove članke “Što je katolički nauk o vjerskoj slobodi?” te “Interpretacije Dignitatis Humanae: Odgovor Martinu Rhonheimeru” (pogledajte i jednu njihovu poznatu debatu).
S obzirom da je rasprava o DH ugniježđena u širu raspravu o reformi/kontinuitetu u dokumentima Drugog vatikanskog sabora, čitateljima može biti koristan ovaj članak Thomasa Pinka na Rorate, s linkovima na vrijedne doprinose u toj – široj – debati.
Thomas Crean je teolog kojeg smo prije preporučivali i kojeg se definitivno isplati pratiti; tomist koji nema potrebu ispričavati se nouvelle ekipi što je pravi tomist. U svakom slučaju, ovaj perspektivni mislilac pisao je o vjerskoj slobodi te o nauku o dvije države.
Waldstein odgovara na Balthasarovu kritiku integralizma. John Francis Nieto piše o tome zašto nije ni “ljevičar” ni “desničar” ukoliko su oba politička pokreta rezultat moderne političke teorije. Thomas Hackett dodatno o integralizmu.
Što je Kristovo društveno kraljevstvo? Otac Brian Harrison se pita: Shvaća li ga papa Franjo? Peter Kwasniewski o Kristovu kraljevstvu i anti-kraljevstvu moderniteta.