Krajem prošle godine objavio sam tekst Zašto će Amazonov Gospodar prstenova biti loš? te sam tom prigodom iznio svoje bojazni i sumnje kada je riječ o toj novoj Amazonovoj seriji čija će prva sezona početi s emitiranjem 2. rujna ove godine. U međuvremenu, objavljen je prvi teaser koji nam je potvrdio službeni naziv serije – Gospodar prstenova: Prstenovi moći, a dobili smo i plakate za seriju. Također sam u proteklih mjesec dana imao priliku pogledati nekoliko videa koji imaju optimističniji pogled na Amazonov Gospodar prstenova od mene i prema kojima Prstenovi moći nisu osuđeni na propast. Jesu li u pravu? Jesu li moje bojazni i sumnje neopravdane? Trebam li drastično promijeniti ili barem ublažiti svoju sumnjičavost spram te Amazonove serije?
Jesu li Prstenovi moći osuđeni na propast?
Jedan je od pobornika optimističnijega pogleda na Gospodar Prstenova: Prstenovi moći (barem neko vrijeme bio) youtuber TolkienTube. U svojim video-zapisima odgovarao je na neke kritike koje sam i sâm spomenuo u svome tekstu. U jednome videu kojega je objavio prije nekih devet mjeseci objašnjava zašto Amazonov Gospodar prstenova nije osuđen na propast, a u drugome videu napravljenomu prije sedam mjeseci kritizira youtubere poput Nerdrotica koji su, po njegovu mišljenju, neopravdano sumnjičavi prema toj Amazonovoj seriji.
Prema TolkienTubeu, budući da je riječ o velikim ulozima, Amazon neće riskirati s neprokušanim glumcima, producentima i drugim osobljem. Radije, Amazon će tražiti najbolje od najboljih. To, naravno, ima smisla, no imajmo na umu da je, primjerice, treća trilogija Ratova zvijezda uključivala nevjerojatno velike svote i (navodno) dobra imena na papiru, a u konačnici dobili smo ispodprosječne filmove (premda se ne može poreći da su postigli financijski uspjeh). No treba priznati da je sâm TolkienTube u nedavnome videu izrazio bojazan da bi Amazonova politika uključivosti, različitosti i pravičnosti (eng. equity) kao i promicanje feminizma i abecednih prava mogli itekako utjecati na kvalitetu Prstenova moći.
Nadalje, ljubitelji Međuzemlja zabrinuli su se kada jedan od vodećih tolkienologa Tom Shippey u prvoj polovici 2020. godine napustio projekt. Međutim, kao što TolkienTube objašnjava, razlozi Shippeyeva odlaska nisu jasni. Primjerice, moguće je da je Shippey otišao jer je dovršio svoj posao. Ako je tomu doista tako, to umanjuje strah od mogućega manjka vjernosti izvorima, ali ga ne otklanja jer, kao što ćemo vidjeti, postoje drugi razlozi zašto smatrati da Amazon neće biti vjeran izvorima.
K tomu, autor objašnjava da angažiranje koordinatorice za intimu ne znači nužno da će biti golotinje u seriji, jer koordinator je potreban i u scenama ljubljenja. S druge pak strane, Amazonova nedosljednost u određivanju dobne granice za gledateljstvo (ovisno o regiji stoji TV-14 ili PG-16+), tjera nas na pomisao da bi Prstenovi moći u duhu GoT-izacije ipak mogli sadržavati scene golotinje.
Tolkien Estate ima pravo veta, ali hoće li ga koristiti?
Kada je pak riječ o vjernosti izvorima, prigovorima o mogućemu mijenjanju sadržaja ili pak politiziranju serije, glavni je argument TolkienTubea da Tolkien Estate ima pravo veta na sve što se tiče Tolkiena. Na taj sam se argument i sâm osvrnuo i moram priznati da mi nije pretjerano uvjerljiv. Jedan je od razloga čitava saga oko crnih hobita. Naravno, netko bi mogao argumentirati da uvođenje (crnih) hobita u Drugo doba nije nužno protivno kanonu, već spada u područje kreativne slobode koja je u duhu Tolkienova legendariuma. Međutim, kao što je vidljivo iz moje argumentacije u tekstu Zašto će Amazonov Gospodar prstenova biti loš?, smatram da je taj „argument iz kreativne vjernosti” u najmanju ruku nategnut, jer uvođenje hobita u Drugo doba nema nikakvoga opravdanja u izvorima. Važno je spomenuti da je istu sumnjičavost prije nekoga vremena izrazio i TolkienTube (vidi također ovdje).
Argumenta radi zamislimo da nekako uspijemo prijeći preko jamajkanskih, maorskih i azijatskih hobita. Amazon barem neće drastično mijenjati likove iz izvornoga materijala, zar ne? Žao mi je, ali čini se da hoće. Naime, prije koji tjedan sâm TolkienTube komentirao je „slučaj Míriel”. Prema Silmarillionu, Tar-Míriel bila je kći jedinica númenorskoga kralja Tar-Palantira. Nakon njegove smrti njoj je „prema pravu i zakonima Númenorejaca imalo pripasti žezlo”.
„Ali Pharazôn je uze za ženu protiv njezine volje, počinivši pritom dva zla jer zakoni Númenora nisu dopuštali brak, čak ni u vladajućoj kući, između onih koji bijahu u bližem rodu od rođaka u trećem koljenu. Kad su se vjenčali, on preuze žezlo u svoje ruke, uzevši titulu Ar-Pharazôna (Tar-Caliona na vilenjačkom jeziku), a ime svoje kraljice promijeni u Ar-Zimraphel” (Silmarillion, Akallabêth).
Međutim, u Amazonovoj bi seriji Míriel trebala biti vladarica Númenora, a Pharazôn bi trebao biti njezina desna ruka. K tomu bi trebala biti regentica, vladajući u očevo ime. Time se potpuno uništava ono što se nalazi u knjigama. Prema Silmarillionu, zli Pharazôn je antagonist, a o Míriel ni ne znamo previše jer nikada nije vladala. No čineći ju dobrom vladaricom, potpuno se dokida dinamika koja je postojala u Silmarillionu jer se namjesto antagonista Pharazôna stavlja dobri protagonist u liku Míriel. Tko će onda biti kriv za potonuće Númenora? Pharazôn ili Míriel? Ako će Pharazôn dovesti do pada Númenora, kako će to učiniti? Naime, on uopće ne vlada kraljevstvom. Zašto uopće moramo postavljati ova pitanja? Gdje je Tolkien Estate? Za nagađati je da smatraju da ovo nije vrijedno veta.
O izvorima za Amazonov Gospodar prstenova
Konačno, ranije spomenuti Nerdrotic u svome se videu, među ostalim, osvrnuo na činjenicu nedostatka materijala o Drugome dobu, a i na slučaj filmske trilogije Hobita koja je patila od istoga problema. Naime, Tolkienov Hobit dug je između 250 i 300 stranica (ovisno o izdanju), a Peter Jackson napravio je od toga tri filma, svaki po oko tri sata. Istina, Nerdrotic daje dojam da će se Amazon služiti samo Silmarillionom i TolkienTube pravo čini kada napominje da će Amazon koristiti i Nedovršene pripovijesti i druge Tolkienove spise o Drugome dobu.
Međutim, trebamo imati na umu da je čitava povijest Drugoga doba od oko 3400 godina zapisana na nekih 250 do 300 stranica: Akallabêth u Silmarillionu (oko 30 stranica), Dodatci u Gospodaru prstenova (70-ak stranica), poglavlje posvećeno Drugomu dobu u Nedovršenim pripovijestima (oko 100 stranica), nekoliko poglavlja u Povijesti Međuzemlja (većinu materijala nalazimo u 5. i 12. svesku) i raštrkani materijali o Drugome dobu u knjizi The Nature of Middle-Earth (hrv. Narav Međuzemlja). Pritom je u slučaju dobroga dijela materijala o Drugome dobu u Povijesti Međuzemlja ustvari riječ o ranijim verzijama tekstova koje nalazimo u Gospodaru prstenova ili Silmarillionu. Primjerice, prvi dio 12. sveska Povijesti Međuzemlja uključuje materijale koje nalazimo u Dodatcima Gospodara prstenova.
Iz svega ovoga slijedi da Amazon u snimanju svoje serije barata s nekih 300 stranica materijala o Drugome dobu koji nalazimo u pet, odnosno šest izvora (ako dva sveska Povijesti Međuzemlja računamo kao odvojene spise). Drugim riječima, Amazon posjeduje istu količinu izvora kao i Peter Jackson za svoju hobitsku trilogiju, a znamo koliko je katastrofalan ispao taj film. Imajući na umu Amazonovu politiku uključivosti te činjenicu da je angažirao filmaše upitne kvalitete, sudbina Prstenova moći iz dana u dan čini se sve tmurnijom.
Prstenovi moći: gajiti optimizam ili pesimizam?
Vjerujem da je iz mojih tekstova Zašto (ponovno) pogledati film Gospodar prstenova?, Zašto će Amazonov Gospodar prstenova biti loš? i Gospodar prstenova: Knjiga stoljeća razvidna moja ljubav prema Međuzemlju te da nemam ništa protiv filmske adaptacije Tolkienovih djela sve dok je riječ o kvalitetnim i (više-manje) vjernim adaptacijama. Tako mi je Jacksonov Gospodar prstenova drag jer je riječ o dobroj ekranizaciji Tolkienova djela, ali zato njegovu trilogiju Hobit smatram katastrofalnom.
Naravno da bi mi bilo draže da Amazon nikada nije dobio prava na Drugo doba. No htjeli mi to ili ne, Prstenovi moći doći će na Amazon Prime u rujnu ove godine. Kada je već tu, htio bih da ta serija bude kvalitetna, vjerna izvorima i bez „prozaičnih pitanja heteronormativnosti, subalternosti i tko zna koje već ne gluposti aktualnoga političkog krajobraza”. Nažalost, s obzirom na sadašnje trendove i vijesti o toj seriji, ne vidim previše razloga za optimizam te posljedično nemam razloga za drastičnim preispitivanjem, pa čak ni za ublažavanjem svoje sumnjičavosti spram te serije. Ipak, hoće li Amazonov Gospodar prstenova: Prstenovi moći biti ispolitizirana Igra prijestolja u Međuzemlju ili pak (više-manje) vjerna adaptacija Tolkienovih spisa o Drugome dobu, tek će vrijeme pokazati. Dotada, pomalo klišeizirano, nadam se najboljemu, a očekujem najgore.
Luka Ilić
Korištena literatura
- Tolkien, J. R. R. 2012. Silmarillion, 5. izd. (Zagreb: Algoritam).
[Corrigenda, 7. veljače 2022.]
Neki su mi čitatelji nakon objavljivanja teksta napomenuli da ćemo u Prstenovima moći osim crnih hobita, dobiti i crnu kraljicu patuljaka, a k tomu će Isilduru izmisliti sestru koja će bez sumnje biti hrabra i snažna. Znam da se ljudi na društvenim mrežama šale da bismo u seriji mogli vidjeti i predstavnike abecede, ali s obzirom na trendove, ne bi me začudilo kada bi se to doista i dogodilo. Sve me ovo nuka na to da se ponovno pitam: „Hoće li Tolkien Estate ikada iskoristiti pravo veta koje, navodno, tako rigorozno primjenjuje?” Vjerujem da svi znamo odgovor na to pitanje.
Zašto se sve ovo događa? Zašto se Amazon i općenito progresivna ekipa toliko trse oko toga da drastično izmijene Međuzemlje? Smatram da je jedan od razloga taj što progresivna ekipa ne može smisliti Tolkiena i vrjednote koje je u svojim djelima zastupao. Stoga žele izobličiti, izopačiti svijet koji je stvorio, svijet koji odiše religioznim i katoličkim elementima.
Međutim, iako ne mogu podnijeti Tolkiena, ipak prepoznaju da njegova djela mogu biti djelotvorno sredstvo u prenošenju njihove progresivne poruke, njihova pogleda na svijet i njihovih vrijednosti. Naime, velik dio progresivne ekipe smatra da umjetničko ostvarenje mora odaslati poruku koja će ukazati na marginalizirane u društvu i afirmirati njihov identitet; poruku koja će nas neprestano podsjećati na blato i strahote svijeta u kojemu živimo; poruku koja nas želi uvjeriti da postoji samo zatvor, zidovi i zatvorski čuvari i ništa onkraj toga. Takvima „ništa ne bi bilo draže doli uvesti aktualne dnevno-političke i društvene teme u Međuzemlje, uništavajući tako jedan od posljednjih bastiona eskapizma”. U takvih je snažan poriv da ukaljaju i najljepše stvari ovoga svijeta kako bi ih iskoristili kao medij za svoju Poruku.
I tako se nakon svega ovoga pitamo: „Ima li onda nade za nas da će Prstenovi moći biti dobri?” Ne, nema. No utjeha nam je da znamo kako se uvijek možemo vratiti svijetu koji nam je Tolkien ostavio u svojim knjigama i također znamo da neovisno o tome što se dogodilo u rujnu ove godine, naša ljubav prema Međuzemlju nikada neće minuti.
Ne bi li onda mi, koji zastupamo originalno Tolkienovo djelo i njegove vrijednosti, trebali poraditi na tome da ga učinimo popularnim kod mladih?
Jasno je da to ne možemo napraviti u obliku filma ili serije, ali postoje načini da se prave vrijednosti približe generacijama koje dolaze.
Da, trebali bismo. Pritom nam kao nadahnuće mogu poslužiti youtube kanali poput “Nerd of the Rings”, “Men of the West” ili “The Broken Sword”. Takvi i slični kanali privukli su i nastavljaju uvoditi tisuće i tisuće ljudi u svijet Međuzemlja. Nadalje, možemo ići u smjeru umjetnosti i glazbe koja je nadahnuta Međuzemljem (primjerice, Clamavi De Profundis).
Jasno, tu je i pisana riječ (kojom i sâm nastojim privući ljude Međuzemlju), no problem je pisane riječi što mnogi danas prvenstveno zbog nedostatne pozornosti i podložnosti ometalima poput interneta i društvenih mreža (naoko) nemaju vremena, a ni volje probijati se kroz pisanu riječ.
Naravno, taj njihov animozitet spram pisane riječi predstavlja problem i za Tolkienova djela jer ako je ljudima problem pročitati koju tisuću riječi, kako će im tek biti pročitati 100 tisuća riječi? Ipak, budući da je riječ o remek-djelu, ljudima je lakše i draže čitati samoga Tolkiena, neovisno o tome koliko tisuća riječi sadržavalo njegovo djelo, negoli relativno kratke tekstove o Tolkienu.
Bilo kako bilo, za privlačenje ljudi preporučio bih pristup ranije spomenutih youtube kanala.
Pisana riječ mi je draža pa nisam dospio do spomenutih youtube kanala, ali pogledat ću. U svakom slučaju hvala na odgovoru i općenito cijelom portalu, odličan je!
Nema na čemu i hvala na lijepim riječima.
A što se tiče pisane riječi, uskoro ćemo objaviti nove tekstove o Tolkienu i Međuzemlju. Stoga, kao što bi Amerikanci rekli: “Stay tuned.”