Davne 1918. godine francuski dominikanski teolog Réginald Garrigou-Lagrange (1877-1964), vjerojatno najveći tomistički teolog XX. stoljeća, objavio je jedno od svojih temeljnih teologijskih djela: De revelatione per ecclesiam catholicam proposita ili O objavi, kako je predložena od Katoličke Crkve (za latinski izvornik vidi ovdje i ovdje, a za engleski prijevod možete pronaći ovdje).
U tome djelu „sveto čudovište tomizma“ (kako je francuski književnik François Mauriac nazvao Garrigou-Lagrangea) nastoji, s jedne strane, obraniti mogućnost, prikladnost, nužnost i spoznatljivost objave (protiv filozofijskoga racionalizma), dok s druge stremi pokazati postojanje objave koju nam je predao Isus Krist, a predlaže Katolička Crkva (protiv biblijskoga racionalizma). Pritom mu je u izlaganju glavni sugovornik i nadahnuće sv. Toma Akvinski, no istodobno ne zaboravlja živu tradiciju tomističkih komentatora, poput Cajetana, Bañeza i Ivana od sv. Tome, koji mu pomažu bolje shvatiti i produbiti misao Anđeoskoga naučitelja. Valja primijetiti da se u svome djelu Garrigou-Lagrange redovito poziva na Učiteljstvo i službene crkvene dokumente kako bi pokazao da ono što tvrdi i za što argumentira uistinu jest katolički. Temeljna je kvaliteta ovoga Lagrangeova djela jasnoća i preciznost izlaganja koju nije lako pronaći u suvremenoj teologijskoj literaturi. Rekao bih da za O objavi vrijedi ono što je Mislav Šolta napisao o Ottovoj Fundamentals of Catholic Dogma (hrv. Temelji katoličke dogme): „U vremenu u kojemu se nerijetko može čuti sintagma weaponized ambiguity (višesmislenost korištena kao oružje) dašak jasnoće i preciznosti uvijek dobro dođe.“
Za koga je ova knjiga? Možda vam sljedeća pitanja pomognu razlučiti je li ovo djelo upravo za vas. Pitate li se o temeljima katoličke vjere? Želite li znati što je sveta teologija i po čemu se naravna teologija razlikuje od nadnaravne teologije? Zanimaju li vas znanstveni status teologije i metode kojima se služi? Koje su zadaće teologije? Je li teologija jedinstvena znanost ili ne? Što je vjera kao krjepost, a što kao čin? Treba li za autentično bavljenje teologijom vjera, odnosno može li formalni heretik biti teolog u pravome značenju te riječi? Koja je uloga razuma u teologiji? Što je apologetika, koja je njezina veza s teologijom i kojim se sve metodama apologetika služi? Jeste li se pitali što je objava, bilo naravna bilo nadnaravna? Što je otajstvo, a što dogma? Je li dogma promjenjiva? Kako definirati narav, a kako nadnarav? Koji su vanjski znakovi vjerodostojnosti božanske objave? Zanima li vas obrana božanskoga porijekla kršćanstva i božanskoga ustanovljenja Katoličke Crkve za očuvanje i nezabludivo predlaganje objave? Ako imate takva i slična pitanja, onda je O objavi prava knjiga za vas.
Možda se nećete u potpunosti složiti s načinom izlaganja, s argumentima i zaključcima koje o. Réginald iznosi u svome djelu, ali jedno je sigurno: čitanje ovoga klasika fundamentalne teologije obogaćujuće je i preobražavajuće iskustvo – ne samo intelektualno nego i duhovno.
Luka Ilić