Jedno od važnih pitanja kada je riječ o savjesti glasi: „Obvezuje li me pogrješna moralna savjest?“ Katolička tradicija slijedeći mislioce poput sv. Tome Akvinskoga odgovara potvrdno.[1] Međutim, prije nego što netko počne to koristiti kao izgovor za nastavak nemoralnoga ponašanja kako za sebe tako i za druge, taj treba imati jednu vrlo važnu stvar na…
[Napomena uredništva bloga Konzervativac: članak koji prenosimo objavljen je izvorno u 13. broju časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova. Rad jest dostupan na mreži, no odlučili smo ga zbog njegova sadržaja ponuditi na komentiranje našim čitateljima. Zahvaljujemo se uredništvu Obnove na dopuštenju da na našim stranicama objavimo prijepis rada. Zbog opsega samoga članka, prenosimo ga u nekoliko dijelova.]…
[<<<<Prvi dio] [<<<Drugi dio] [<<Treći dio] [<Četvrti dio] 6. FUNDACIONALIZAM Opisujući problem kontingentnosti kazali smo da problem izvire iz konjunkcije dviju naših dubokih metafizičkih intuicija. S jedne strane, imamo snažnu intuiciju da su i sámo postojanje i fundamentalna struktura fizičke stvarnosti tek kontingentne činjenice: što god u konačnici bili fundamentalni fizikalni entiteti i što god…
[<<<Prvi dio] [<<Drugi dio] [<Treći dio] [Peti dio>] 5. IREGULARIZAM Suočen s neprivlačnim izborom između neinteligibilnosti naivnoga necesitizma i iracionalizma brutizma, ateist bi se mogao ponadati riješiti problem kontingentnosti svojevrsnim metafizičkim analogonom Münchhausenovu izvlačenju iz gliba povlačenjem za vlastitu kosu. Preciznije, ateist bi mogao pokušati odgovoriti na problem iskorištavanjem nekoga oblika neutemeljenih (non-well-founded) objašnjavalačkih nizova,…
[<<Prvi dio] [<Drugi dio] [Četvrti dio>] [Peti dio>>] 4. BRUTIZAM Drugi način na koji bi ateist mogao pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti jednostavno je kazati da rješenje problema zapravo ne postoji. Problem kontingentnosti izvire iz naših dubinskih metafizičkih intuicija da, s jedne strane, svijet jest kontingentan na način da su i postojanje i fundamentalna struktura…
[< Prvi dio] [Treći dio>] [Četvrti dio>>] [Peti dio>>>] 3. NAIVNI NECESITIZAM Jedan od načina na koje ateist može pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti naprosto je zanijekati da problem – barem kada je riječ o fundamentalnim fizikalnim entitetima i zakonima – uopće postoji. Unatoč prividu naših modalnih intuicija, fundamentalni fizikalni entiteti i zakoni nisu kontingentni….
[Napomena uredništva bloga Konzervativac: članak koji prenosimo objavljen je izvorno u 12. broju časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova. Rad jest dostupan na mreži, no odlučili smo ga zbog njegova sadržaja ponuditi na komentiranje našim čitateljima. Zahvaljujemo se uredništvu Obnove i autoru na dopuštenju da na našim stranicama objavimo prijepis rada. Zbog opsega samoga…
Ne tako davno u jednome razgovoru o pobačaju naš je Leo Rochejacquelein primijetio kako bi se moglo argumentirati da je riječ o najgoremu (ili barem tu negdje) činu uopće. Naime, žrtva je pobačaja osoba koja zaista nikome ništa nije skrivila, a izvršitelji su osobe koji bi se prvi trebali brinuti o dobrobiti žrtve (roditelji i…
U “Mogući svjetovi (1)” neformalno smo opisali važan filozofijski pojam mogućih svjetova i na temelju toga pojasnili značenje modalnih izraza poput ‘moguće istinito’, ‘nužna opstojnost’, ‘kontingentne propozicije’ i sl. U ovom ćemo tekstu pojam mogućih svjetova pokušati malo preciznije opisati, detaljnije izloživši jednu od metafizičkih teorija o tome kakva su točno vrsta stvari mogući svjetovi….
Što su mogući svjetovi? Pojam mogućih svjetova postao je tijekom druge polovice 20. st. jedan od središnjih konceptualnih alata filozofā unutar tzv. analitičke tradicije. Na temelju pojma mogućih svjetova izgrađena je danas standardna formalna semantika modalne logike, a na temelju modalne logike razvijena su moćna formalna oruđa za pojmovnu analizu i precizniju artikulaciju argumenata i…
