Nemali je broj onih koji smatraju da ako uspiju objasniti podrijetlo religijskih vjerovanja kod pojedinih osoba da su time onda nekako doveli u pitanje istinitost religije kao takve. Primjerice, britanski filozof Bertrand Russell pokušava objasniti vjeru većine ljudi u Boga jer su tako odgajani od ranoga djetinjstva (cf. Russell 2009, 572). Štoviše, on tvrdi da…
Ne znam što me točno natjeralo da pročitam slavno predavanje britanskoga filozofa Bertranda Russella Zašto nisam kršćanin? (eng. Why I Am Not a Christian?, u: Russell 2009, 566-578), ali upravo sam to nekidan učinio. Prije nego što nastavim sa svojim mislima o tome tekstu, valjalo bi spomenuti kako Russell nije tamo neki filozofijski diletant. Smatra…
[<<<<Prvi dio] [<<<Drugi dio] [<<Treći dio] [<Četvrti dio] 6. FUNDACIONALIZAM Opisujući problem kontingentnosti kazali smo da problem izvire iz konjunkcije dviju naših dubokih metafizičkih intuicija. S jedne strane, imamo snažnu intuiciju da su i sámo postojanje i fundamentalna struktura fizičke stvarnosti tek kontingentne činjenice: što god u konačnici bili fundamentalni fizikalni entiteti i što god…
[<<<Prvi dio] [<<Drugi dio] [<Treći dio] [Peti dio>] 5. IREGULARIZAM Suočen s neprivlačnim izborom između neinteligibilnosti naivnoga necesitizma i iracionalizma brutizma, ateist bi se mogao ponadati riješiti problem kontingentnosti svojevrsnim metafizičkim analogonom Münchhausenovu izvlačenju iz gliba povlačenjem za vlastitu kosu. Preciznije, ateist bi mogao pokušati odgovoriti na problem iskorištavanjem nekoga oblika neutemeljenih (non-well-founded) objašnjavalačkih nizova,…
[<<Prvi dio] [<Drugi dio] [Četvrti dio>] [Peti dio>>] 4. BRUTIZAM Drugi način na koji bi ateist mogao pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti jednostavno je kazati da rješenje problema zapravo ne postoji. Problem kontingentnosti izvire iz naših dubinskih metafizičkih intuicija da, s jedne strane, svijet jest kontingentan na način da su i postojanje i fundamentalna struktura…
[< Prvi dio] [Treći dio>] [Četvrti dio>>] [Peti dio>>>] 3. NAIVNI NECESITIZAM Jedan od načina na koje ateist može pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti naprosto je zanijekati da problem – barem kada je riječ o fundamentalnim fizikalnim entitetima i zakonima – uopće postoji. Unatoč prividu naših modalnih intuicija, fundamentalni fizikalni entiteti i zakoni nisu kontingentni….
[Napomena uredništva bloga Konzervativac: članak koji prenosimo objavljen je izvorno u 12. broju časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova. Rad jest dostupan na mreži, no odlučili smo ga zbog njegova sadržaja ponuditi na komentiranje našim čitateljima. Zahvaljujemo se uredništvu Obnove i autoru na dopuštenju da na našim stranicama objavimo prijepis rada. Zbog opsega samoga…
„Ima li život smisla?“, pitanje je kojim se intenzivnije bavim posljednjih nekoliko tjedana. U svoja sam prethodna dva teksta na ovu temu – Što je život bez Boga? i Ateizam, smisao života i plemenita laž – nastojao pokazati kako čovjekov život može biti smislen jedino pod uvjetom da postoje Bog i besmrtnost duše. Vidjeli smo…
U nedavnome tekstu Što je život bez Boga? nastojao sam pokazati da je čovjekov život – pa i postojanje samoga čovječanstva – besmislen, apsurdan u slučaju da nema Boga i besmrtnosti duše. Pritom sam se prvenstveno poslužio mišlju onih ateista koji su itekako bili svjesni koje implikacije za čovjeka ima „Božja smrt“. Ateisti poput Sartrea,…
U američkome filmu Groundhog Day iliti Beskrajni dan (1993) pratimo Phila Connorsa (Bill Murray), ciničnoga televizijskog meteorologa, koji upada u vremensku petlju proživljavajući uvijek iznova jedan te isti dan. Isprva zbunjen zbog nastale situacije, Phil uviđa da ako sutra nikada neće doći, nema posljedica za počinjena djela. Odlučuje stoga živjeti hedonističkim načinom života: uživa u…
