U dosadašnjim smo nastavcima vidjeli da se apologetikom trebamo baviti zato što i Sveto pismo i Učiteljstvo vjernicima nalažu obranu evanđelja, a uz to postoji i dobar zdravorazumski razlog za bavljenje apologetikom. U ovomu bismo se pak tekstu usredotočili na važnu pomoć koju nam apologetika nudi u inkulturaciji evanđelja, promatrajući pritom naročito ulogu koju u…
Zašto se baviti apologetikom? Kao što smo imali prilike vidjeti u prošlomu tekstu, postoje dobri zdravorazumski i svetopisamski razlozi za bavljenje apologetikom. U ovomu bih se nastavku usredotočio na ono što Katolička Crkva govori o apologetici s posebnim naglaskom na Prvi i Drugi vatikanski sabor. 3) Crkva nas potiče na bavljenje apologetikom Crkva u svomu…
U prethodnomu smo tekstu objasnili što je apologetika. Definirali smo ju kao granu kršćanske teologije koja nastoji ponuditi racionalno opravdanje kršćanskih istina. I makar smo otklonili neke predrasude spram apologetike, nameće se pitanje o njezinoj potrebi i korisnosti. Drugim riječima, čemu apologetika? Zašto se baviti apologetikom? Smatram kako postoji najmanje šest dobrih razloga zašto se…
Ovim tekstom započinjem novi niz pod naslovom „Uvod u apologetiku“ u kojemu ću nastojati odgovoriti na sljedeća pitanja: Što je apologetika? Zašto bismo se trebali baviti apologetikom? Odakle krenuti, odnosno koje apologetsko štivo proučavati? Što bi bila najbolja apologetika? Nadam se da će do kraja serije postati jasno kako apologetika nije neka starudija koju bismo trebali…
„Ima li život smisla?“, pitanje je kojim se intenzivnije bavim posljednjih nekoliko tjedana. U svoja sam prethodna dva teksta na ovu temu – Što je život bez Boga? i Ateizam, smisao života i plemenita laž – nastojao pokazati kako čovjekov život može biti smislen jedino pod uvjetom da postoje Bog i besmrtnost duše. Vidjeli smo…
U nedavnome tekstu Što je život bez Boga? nastojao sam pokazati da je čovjekov život – pa i postojanje samoga čovječanstva – besmislen, apsurdan u slučaju da nema Boga i besmrtnosti duše. Pritom sam se prvenstveno poslužio mišlju onih ateista koji su itekako bili svjesni koje implikacije za čovjeka ima „Božja smrt“. Ateisti poput Sartrea,…
U američkome filmu Groundhog Day iliti Beskrajni dan (1993) pratimo Phila Connorsa (Bill Murray), ciničnoga televizijskog meteorologa, koji upada u vremensku petlju proživljavajući uvijek iznova jedan te isti dan. Isprva zbunjen zbog nastale situacije, Phil uviđa da ako sutra nikada neće doći, nema posljedica za počinjena djela. Odlučuje stoga živjeti hedonističkim načinom života: uživa u…
Zamislite osobu koja u ruci drži bočicu cijanida s odgovarajućom etiketom koja bi svakomu tko zna čitati ili prepoznati mrtvačku glavu kao znak velike opasnosti dala do znanja kako je sadržaj bočice iznimno opasan po život. Zamislite također da ta osoba tvrdi kako bočica u njezinoj ruci ne sadrži cijanid, već je netko promijenio etiketu…
„Onaj koji zna zašto može se nositi sa svakim kako“, riječi su njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, a na koje se Viktor Frankl više puta referira u svojoj knjizi „Čovjekovo traganje za smislom“, u kojoj opisuje svoja iskustva koja su ga dovela do otkrića logoterapije, tzv. liječenja smislom. On je kao višegodišnji kažnjenik u nacističkim sabirnim…
Prije nekih 2400 godina Aristotel je u svojem Nagovoru na filozofiju napisao: „Trebamo se, dakle, baviti filozofijom, ili se oprostiti od života i otići odavle, jer sve je ostalo golema besmislica i naklapanje.“[1] Suočen s neminovnošću smrti Sokrat svečano proglašava: „život bez propitkivanja i istraživanja nije vrijedan življenja.“ Filozofija – kao što sama etimologija riječi…
